Novigrad

Novigrad
Država	Hrvatska
Županija	Istarska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	4.002 stan.
Gradonačelnik	Anteo Milos
Poštanski broj	52466
Pozivni broj	+385 052
Autooznaka	PU
Zemljovid
Novigrad Novigrad na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis Novigrada

Nalazi se na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, 25 kilometara blizu granice sa Slovenijom, te po 15 kilometara od najbližih gradskih središta -  Buja, Umaga i Poreča. Gradsko se područje prostire od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Gradsko područje površine 27 km2, od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Područje Grada službeno obuhvaća ukupno pet naselja. To su: Antenal, Bužinija, Dajla, Mareda i Novigrad.

Gradska naselja i nacionalni sastav

Novigrad obuhvaća pet naselja od kojih su: Antenal , Bužinija , Dajla , Mareda  i Novigrad . 

Prema nacionalnom izjašnjenju većina su  Hrvati (2.796 stanovnika; 69,87 %), drugo mjesto zauzimaju Talijani (511 stanovnika; 12,77 %),  Albanci (123 stanovnika; 3,07 %), Srbi (81 stanovnik; 2,02 %), Slovenci (75 stanovnika; 1,87 %), Turci (23 stanovnika; 0,57 % ), Bošnjaci (12 stanovnika; 0,30 %), Crnogorci (9 stanovnika; 0,22 %), Makedonci (7 stanovnika; 0,17 %), Mađari (7 stanovnika, 0,17 %), Nijemci (6 stanovnika; 0,15 %), Slovaci (6 stanovnika; 0,15 %), Ukrajinci (4 stanovnika; 0,10 %), Rumunji (2 stanovnika; 0,05 %), Rusi (2 stanovnika; 0,05 % ), Česi (1 stanovnik; 0,02 %), a 48 stanovnika (1,20 %) opredjelilo kao neizjašnjeni.

Gospodarstvo Novigrada

Novigrad se u prošlosti ističe kao ribarski grad. 60-ih godina prošlog stoljeća Grad se okreće Industrijskom razvoju. Puno se ljudi počelo zapošljavati industriji tekstila i u obližnjem kamenolomu, a poslije i u poljoprivredi, posebice u vinogradarstvu i maslinarstvu. 70-ih godina prošloga stoljeća grad se naglo okreće turizmu, te se velik broj građana počinje zapošljavati u hotelima i restoranima. Turizam je i danas, uz ribarstvo, tekstilnu industriju te poljoprivredu najvažnija gospodarska grana.

Novija povijest

U vrijeme vladavine franačke (8./9. st.) i doba karolinške renesanse Novigrad oživljava svoj procvat postavši uporišna točka feudalizacije i kulturnog preporoda čitave oblasti. Tokom svoje burne povijesti često je padao u ruke raznih osvajača, napadan sa mora i kopna, ali i uništavan kugom, najvećom pošasti srednjeg vijeka, koja je u nekoliko navrata gotovo pobila cjelokupno stanovništvo. Kao kuriozitet može se spomenuti i da je do Novigrada, tokom kampanje koja je za svoj krajnji cilj imala zauzimanje Beča, stigao odred osmanskih konjanika i tom prilikom u zatočeništvo odveo veliki dio stanovništva Novigrada. Langobardi, Franci, Mlečani, Habsburgovci i Talijani, bili su samo neki od naroda koji su pod okrilje svojih carstava i država prisvajali ovaj grad i okolnu regiju.

Povijest Novigrada

Kao antički grad koji se nalazio i na rubu keltske migracije, Novigrad je tokom svoje povijesti bio na raskrižju burnih povijesnih događaja, o čemu svjedoče razni i mnogobrojni pisani i materijalni izvori, arheološki lokaliteti i spomenici, koji se još uvijek mogu pronaći u samom gradu i njegovom bogatom lapidariju. Ne samo da se spominje u spisima iz razdoblja rimske vladavine, već o njegovom značaju kao političkog, gospodarskog i vjerskog središta govori i činjenica da je pod imenom Neapolis još u 5. stoljeću postao središte biskupije pod čijom su se jurisdikcijom nalazili teritoriji između rijeka Dragonje i Mirne.